FRUŠKA GORA, 14.03.2026.

Planinarsko druženje regije Balkana

Planina Fruška gora smještena je u sjevernom dijelu Srema ili Srijema, između rijeka Dunav i Sava, duž južnog oboda Panonske nizije. Ovaj planinski lanac proteže se u pravcu zapad–istok dužinom od oko 75 do 80 kilometara i širinom od 12 do 15 kilometara. Najviši vrh planine je Crveni Čot sa 539 metara nadmorske visine.

Iako danas predstavlja planinu blagog reljefa, Fruška gora je u dalekoj geološkoj prošlosti bila ostrvo u nekadašnjem Panonskom moru. Njeni obronci poznati su po vinogradima koje su još stari Rimljani donijeli na ove prostore, a zbog bogate flore, faune i kulturno-istorijskog nasljeđa veći dio planine proglašen je Nacionalnim parkom Fruška gora 1960. godine kao prvim nacionalnim parkom u Srbiji.

Osim prirodnih vrijednosti, planina je poznata i po velikom broju pravoslavnih manastira, zbog čega je često nazivaju i srpskom Svetom gorom.

Planinarsko druženje planinara Balkana

U subotu 14.03.2026. godine planinari iz više zemalja regiona okupili su se na ovoj kultnoj planini Vojvodine. U zajedničkoj planinarskoj aktivnosti učestvovali su članovi SPD ZIP Novi Sad, PD Gučevo Loznica, PD Pobeda Beograd, planinari iz Novog Mesta u Sloveniji te planinari iz Tuzle u Bosni i Hercegovini kroz platformu Planinu Volim.

Mjesto okupljanja bilo je planinarsko izletište Iriški venac, jedno od najpoznatijih polazišta za planinarske staze na Fruškoj gori.

Planinarska aktivnost pješačenja realizovana je sa lokaliteta Zmajevac, odakle se kod Čendrevitog čota uključuje na planinarsku stazu poznatu kao Krletova staza, jednu od najposjećenijih staza Fruške gore.

Staza velikim dijelom prati dolinu Dumbovačkog potoka, vodeći kroz gustu listopadnu šumu do prirodnih atrakcija kao što su Dumbovački vodopad, lokalitet Jezerce, Rim, Tobdžijin izvor i vidikovac Kobilica.

Dalje kretanje vodi prema izletištu Brankovac, odakle se staza keruzno zatvara sa povratkom prema Zmajevcu.

Ukupna dužina staze iznosila je oko 15 kilometara uz kumulativni visinski uspon od približno 550 metara. Staza je predstavila dio prirodnih bogastava ove planine kroz guste šumske komplekse, živopisni kanjon potoka i nekoliko atraktivnih vidikovaca, što je čini jednom od najljepših planinarskih ruta na Fruškoj gori.

Organizacija i vodičke poslove na stazi besprijekorno je realizovao glavni vodič Zvonko Molnar uz asistenciju vodiča Darka Dozeta iz Planinarsko sportskog društva ZIP Novi Sad koje je ujedno bilo organizator aktivnosti.

Cjelodnevna planinarska aktivnost protekla je u izuzetno prijatnoj atmosferi uz druženje planinarskih prijatelja, ali i sklapanje novih poznanstava i dogovorene planove za buduće zajedničke planinarske susrete.

Druženje i obilazak Novog Sada

Planinarsko druženje započelo je dan ranije našim dolaskom u Novi Sad gdje je organizovan obilazak istorijskog dijela grada i monumentalne Petrovaradinske tvrđave.

Nezaobilazni dio druženja bio je i ručak na Ribljem ostrvu u restoranu Kućerak na Ribarcu gdje smo uživali u poznatim specijalitetima vojvođanske kuhinje među kojima su se izdvojili smuđ u pletenici i čuvena riblja čorba.

Smještaj i večernja planinarska druženja organizovani su u Planinarskom domu Stražilovo na 284 metra nadmorske visine, smještenom na obroncima Fruške gore.

Nedjelja, Bukovac i kulturna baština Novog Sada

Nedjeljni program bio je rezervisan za obilazak vidikovca iznad Bukovaca gdje se nalazi monumentalni spomenik sa stihovima poznate pjesme „Plava zvezda” pjesnika Miroslava Mike Antića. Spomenik je smješten na vidikovcu okruženom šumom, voćnjacima, vinogradima i prirodnim ambijentom Fruške gore, a posjetioci se često zadržavaju upravo na tom mjestu čitajući stihove i uživajući u pogledu na Dunav i Bukovac uz zvjezdu padalicu i osjećaj mira planine.

Za mnoge planinare i posjetioce to mjesto ima posebnu simboliku jer podsjeća da planina nije samo prostor kretanja i fizičkog napora nego i prostor inspiracije, razmišljanja i unutrašnje slobode.

Nakon toga planinari su obišli kulturne i istorijske znamenitosti Novog Sada prije nastavka putovanja prema svojim gradovima.

Na povratku prema Bosni i Hercegovini planinari iz Tuzle posjetili su etno kompleks Sunčana Reka smješten na obali rijeke Drine.

Ovaj turistički kompleks poznat je po autentičnoj etno arhitekturi, prirodnom ambijentu i gastronomiji te predstavlja zanimljivo mjesto odmora i kratkog predaha za putnike i planinare.

Planinu Volim je planinarska platforma koja povezuje region

Ovakva druženja pokazuju da planina ne poznaje granice. Platforma Planinu Volim kroz svoje aktivnosti sve više postaje prepoznatljiv planinarski brend u regionu okupljajući ljubitelje prirode iz različitih zemalja oko zajedničke ideje aktivnog, zdravog i ispunjenog života u prirodi.

Planinarske ture, zajednički susreti i razmjena iskustava doprinose jačanju prijateljstva među planinarima ali i promociji prirodnih vrijednosti Balkana.

Planina nas uvijek podsjeća na ono najvažnije: prirodu, kretanje, prijateljstvo i slobodu.

PLAVA ZVEZDA

Iza šuma, iza gora,
iza reka, iza mora,
žbunja, trava,
opet noćas tebe čeka
neka čudna zvezda plava,
zvezda prava.

Čak i ako ne veruješ –
probaj toga da se setiš,
kad zažmuriš i kad zaspiš –
ti pokušaj da je čuješ,
da odletiš,
da je stigneš i uhvatiš
i sačuvaš dok se vratiš.

Ali pazi: ako nije
sasvim plava, sasvim prava,
mora lepše da se spava,
da se sanja do svitanja,
mora dalje da se luta,
tristo puta,
petsto puta,
mora druga da se nađe…
treća… peta…
mora u snu da se zađe
na kraj sveta
i još dalje iza kraja –
do beskraja.

Mora biti takve zvezde.
Što se čudiš?
Pazi samo da je negde
ne ispustiš dok se budiš.

Jednog dana,
jedne noći,
ne znam kada, al znam tačno
izgledaće nebo bez nje
tako prazno, tako mračno,
i sva sunca,
sve lepote
i sve oči što se jave,
nikad bez nje neće biti
sasvim tvoje, sasvim prave.

Ja ti neću reći šta je
ova zvezda čudna, sjajna,
kad je nađeš – sam ćeš znati
sad je tajna.

Miroslav Mika Antić
(1932–1986)

A možda je ta plava zvezda upravo ona planina koju još nisi posjetio, staza kojom još nisi prošao i društvo planinara koje tek trebaš upoznati.

Ako vjeruješ u takve trenutke, pronaći ćeš ih negdje na stazi.

Zato nastavi hodati, planina uvijek čeka one koji je vole.

Do novih planinarskih avantura.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević