STIGLI SMO !
UPOZNATI DIO LJEPOTA PLANINA VELEŽ I PRENJ
Velež je planina u Hercegovini pripada i pruža se smjerom Dinarskog masiva sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se istočno od Mostara sa isturenim kamenim grebenom dužine 13 km. Iako je nižim grebenom prema prevoju Rujište spojen sa Prenj planinom, geotektonski nastavak Veleža je planina Čabulja koja je odvojena Mostarskom dolinom i koritom rijeke Neretve. Najviši vrh je Botin 1969 m.
Po legendi ime nosi po slavenskom bogu Velesu koji je progonjen od boga Peruna pronalazio utočište u stijenama Veleža. Kroz bližu istoriju za Velež je vezano ime srednjovjekovne bosanske župe Večenike čija sjeveroistočna granica je bilo upravo greben Veleža.
Na Veležu raste nekoliko endemskih vrsta kao što su iz porodice žabnjakovke- Pulsatilla vulgaris, te Edraianthus fenuifolius koji pripada poprodici zvončikovki.
Na padinama jugozapane strane planine i području Podveležja koji se nalazi na platou od 500 do 1200 mnv kojeg predstavlju sporadični pašnjaci i šume je blaga i široka valovita zaravan na kojoj se nalaze Tumulosi praistoriski nadgrobni spomenici sagrađeni od kamena i zemlje, te nekropole stećaka što svjedoči o dugom kontinuitetu prisutnosti ljudi na ovoj planini.
Velež je skoro bezvodna planina ili je ima jako malo. Većinom se skuplja u jamama iznad gornje šumske granice nakon topljenja snijega. Značajniji Izvori se nalaze tek u njenom podnožju, a najveći i najpoznatiji je vrelo Bune u Blagaju.
Piše: Dževad Bektašević
Stabilni vremenski uslovi opredijelili su šestočlanu grupu planinara/ki okupljenih oko grupe Planinu Volim da u dane vikenda 29-31.03.2024 godine pohode Velež i Prenj planine.
Planom aktivnosti iz Tuzle krećemo u petak, 29.03.2024 godine u poslijepodnevnim satima
vožnjom pravcem- Živinice- Olovo- Semizovac- A1- Konjic- Jablanica sa dolaskom u Mostar nešto iza 20 sati uz smještaj u apartmana sa prenoćištem za dvije noći.
Nakon smještaja iskoristili smo priliku za večernju šetnju ulicama Mostara i neizostavni prelazak preko Starog mosta.
Subota, 30.03.2024 godine planiran je za uspon na vrh Botin na Velež planini.
Aktivnosti započinjemo vožnjom 30- ak km prema Podveležju i naselju Kokorina (900 mnv) odakle u 08 sati započinjemo pješačenje označenom stazom koja nas vodi prvenstveno makadamskim putem valovito prema vrhu Kruglaš (1227 mnv) kojeg staza obilazi desnom stranom. Nastavlja uskim pješačkim putem prolazeći kroz visoku listopadnu šumu. Po izlasku prolazi serpentinama kroz kameniti dio do lokacije planinarskog Bivka Armin Gazić- Mućak (1700 mnv). Kratki odmor te nastavljamo uz intenzivni uspon do raskrsnice staza i grebenu Jaram (1880 mnv). U nastavku staza prema vrhu Botin vodi valovito do podnožja vrha gdje prelazi u intenzivni uspon kroz kameniti dio prektiven djelovima snjigom i sasušenom travom. Markirana staza u završnom djelu kao i sami vrh Botin (1969 mnv) prektiven je snježnim nanosom.
Sa vrha Botin se pruža nevjerovatno lijep pogled prema planinama: Crvanj, Zelengora, Volujak, Maglić, Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Dinara, Biokovo te Nevesinjsku i Mostarsku kotlinu.
Nakon dovoljno vremena za fotografisanje i uživanje, zbog prisustva srednje jakog i hladnog vjetra povratak stazom uspona do Bivka gdje pravimo dužu pauzu za obrok uz uživanje u toplini martovskog sunca. Nastavak povratka uz neizostavno druženje sa procvjetalim endemičnim Pulsatilla vulgaris kako je u Hercegovini prepoznaju po imenu Modra sasa. Krećući se imali smo priliku vidjeti i uživati u nepreglednom polju cvjetova ove zaštićene biljke koja je svojom ljepotom privlačila sve pokretne prolaznike. Ostavljamo očaravajuće cvjetove Modre sase i nastavljamo spuštanje do polazne tačke gdje dolazimo nešto prije 17 sati prelaskom kondiciono izuzetno teške staze ukupne dužine nešto više od 19 km sa visinskim usponom od 1190 m i vremenskom distancom kretanja od 9 sati.
Povratak vožnjom prema gradu Mostaru prolaskom kroz plato Podveležja uz posjetu vidikovcu i Planinarskom domu Fortica (520 mnv) sa kojeg se pruža lijep pogled na grad Mostar i širu okolinu.
U predvečerje spuštamo se do apartmana uz neizostavnu večernju šetnju Mostarom.
Nedjelja, 31.03.2024 godine je planirana za aktivnosti u podnožju Prenj planine.
Nakon izvršene odjave iz apartmana u Mostaru posjećujemo spomenike pjesnika Alekse Šantića i opjevane lijepe Emine a zatim vožnjom uz Neretvu cca 20-ak km dolazimo na lokaciju ušća rijeke Bijela Mostarska (140 mnv) što predstavlja polaznu tačku uspona.
Kretanje započinjemo pješačenjem u 09 sati označenom planinarskom stazom koja nas prvenstveno vodi makadamskim putem valovito uz desnu obalu rijeke. Nakon pređenih 1,5 km koristeći drveni most prelazimo rijeku nastavljajući kretanje putem oštećenim bujičnim vodama sa intenzivnijim usponom. Nakon 300 metara prolazimo raskrsnicu odvajanja staze koja vodi prema vrhu Lupoglav. Staza u nastavku nas vodi kratko valalovito te prelazi u spuštanje prema rijeci. Dolaskom u korito rijeke koje je široko i naplavljano kamenim materijalom nastavljamo uzvodno uz višestruke prelaske nabujale vode. Po dolasku do lokacije tkz. Kamp kuće, prateći putokaze nastavljamo stazom koja vodi pješačkim putem kroz šumu pored usječenih kamenih pećina- Kravlje pećine, do lokacije ulaza u pećine iz kojih izranja tok rijeke Bijala. Po ulasku na vrhu pećine otvara se vidik i predstavlja u nastavku usječeni duboki uski kanjon. Kretanjem kroz vodu i manje kaskade dolazimo do vrha pećine i vodopada koji predstavlja izvor rijeke Bijela što je krajnji cilj dnevnog uspona.
Vodena para i sam vodopad kojeg presijecaju zraci sunca probijeni kroz otvor na vrhu kanjona predstavlja nesvakidašnji prizor. Ljepota neopisiva, koncentrisan snop jake i hladne vode strmoglavo pada sa glatke okomite stijene sa visine preko dvadeset metara te pri padu stvara jak vodeni šum. Nastavlja jakom vodenom maticom prema izlazu pećine i dalje prema ušću u Neretvu.
Visina vodostaja pri posjeti bila je u znatnoj mjeri uvećana skorašnjim kišama i topljenju snijega sa vrhova Prenja uljepšavajući ljepotu doživljenog susreta sa vodopadom i pećinom Bijele.
Nakon dovoljno vremena za odmor i razgledanje prizora ljepote povratak stazom uspona uz posjet vidikovcu sa kojeg je vidljiv veći dio kanjona rijeke i povratak do polazne tačke ušća gdje se rijeka Bijela Mostarska ulijeva u Neretvu uz ukupni prelazak staze nešto više od 16 km sa visinskim usponom manjim od 500 m i vremensku distancu kretanja od 6 sati.
Mokre noge nikako nisu umanjile značaj i ljepotu doživljenog, presvlačenje i kratki odmor te nastavak vožnje pravcem: Jablanica- Sarajevo- Olovo gdje u predvečerje na lokaciji dolovi Dolovi u visokoj šumi jela posjećujemo lokaciju stećka prepoznatljivog po nazivu Olovski Obelisk koji potiče iz početka 15 stoljeća i svojom lokacijom, ornamentikom i visinom krije mnoge tajne srednjovjekovne Bosne.
Nastavak vožnje prema Kladanju i Živinicama uz uspješni dolaskom u Tuzlu nešto prije 22 sata.
Vikend sa ugodnom i prijatnom društvu u kojem nas je proljeće nagradilo toplim suncem što je vidno pospješilo buđenje vegetacije uz magičnu ljepotu i privlačnost Hercegovine koja osvaja i ostavlja bez daha posjetioca svakako je učesnicima pohoda urezala nezaboravne i neizbrisive tragove.
Do novih planinarskih destinacija i druženja,
VAS I PLANINU VOLIM