Opis :

STIGLI SMO UVJERITI SE I UPOZNATI DIO

LJEPOTA PRIRODE I LJUDI POLUOTOKA PELJEŠAC

Posebnost Jadranskog mora i razuđenost obale prema Balkanskom poluotoku predstavlja u svijetu jedinstveni prirodni ambijent. U vrijeme Rimske imperije, područje uz Jadransko more koje su nastanjivali narodi Ilirskog plemena Dalmata, car August je dao ime Dalmacija i danas je to jedan od najstarijih regionalnih pojmova.

Posebna lokacija u Dalmaciji kroz svoju raznovrsnost biodiviziteta i prirodne ljepote te bogato kulturno i nacionalno naslijeđe svakako zauzima poluotok Pelješac sa površinom 348 km kvadratnih, dužinom od 77 kilometara i obalom dugom nešto više od 200 km. Spojen sa kopnenim djelom teritorije Republike Hrvatske stonskom pješčanom prevlakom širine cca 1450 m. Na poluotoku preovladava mediteranska klima sa godišnjim prosjekom od 2500 sunčanih sati. Zaštićen susjednim otocima od jakih struja otvorenog mora, kamenit i sa malo obradivog zemljišta koje se uglavnom nalazi na zaravni kontinentalnog djela poluotoka je mjesto gdje uspijeva i odolijeva vremenu autohtona vinova loza Plavac Mali. Uz dugo sticano međusobno povjerenje i neraskidivu ljubav sa čovjekom, loze je postala sinonim Pelješaca.

Piše : Dževad Bektašević

Višegodišnja saradnja sa vlasnicima gospodarstva Agroturizam Antunović iz Kune Pelješke, bilo je opredjeljenje za osmočlanu grupu planinara/ki iz Tuzle i Lukavca okupljenih oko planinarske grupe Planinu volim, da u dane 03 – 08. oktobra 2023 godine posjete poluotok Pelješac.

U percepciji kontinentalnog čovjeka naših prostora Jadransko more se posjećuje uglavnom u vrijeme toplih ljetnih mjeseci sa povodom uživanja u toplini morske vode. Upoznavanjem vrijednih i gostoprimljivih Antunovića naše navike su promenjene. Oktobarski sunčani dani i dozreli plodovi vinove loze bili su povod da naš bravak bude aktivan ne samo kroz uspone u planinarstvu nego i po radu u vinogradima pri berbi grožđa.

Prema planu aktivnosti u utorak 03. 10. 2023 godine u ranim jutarnjim satima, vožnjom krećemo na ovaj zanimljivi pohod. Vozimo se prema Sarajevu i Mostaru uz neizostavnu posjetu vidikovcu Fortica (510 mnv) iznad Grada Mostara. Sadržajana turistička ponuda uz toplinu oktobarskog sunca te spektakularni pogled na Mostar bio je razlog za duži odmor. Nastavkom vožnje prolazimo Počitelj, poznat po srednjovjekovnoj tvrđavi i trenutnoj izgradnji vijadukta dužine 980 m kojeg drže četiri stuba visine skoro 100 metara a koji se nalazi u završnoj fazi izgradnje i služit će potrebama trase auto puta 5C. U Metkoviću prelazimo državne granice BiH i R.Hrvatske. Na planiranoj trasi vožnje zaustavljamo se na lokaciji Pelješki most koji je pušten u promet 26 jula 2022 godine. Ideja i izgradnja mosta je potekla u 1997 godini a izgradnja je trajala u fazama iziskujući velike finansiske troškove. Danas je to velelepna građevina koja povezuje kopneni dio Hrvatske preko Malostonskog zaliva sa poluotokom Pelješac u dužini 2404 m sa najvišom visinom od 55 m na kojoj je stalna dubina mora od 27 metara što obezbjeđuje nesmetan prolazak brodova prema teritoriji Bosne i Hercegovine i luci Neum. Prelaskom na Pelješac posjećujemo lokalitet Žuljana i zastićeno područje Uvale Vučine, gdje se nalazi uređena plaža koja je svrstana u sami vrh najljepših plaža u Dalmaciji.

U predvečerje dolazimo do planiranog odredišta Kuna Pelješka. Naselje smješteno u kontinentalnom djelu poluotoka na cca 360 mnv, položajem ispod južne strane vrha Rota (716 mnv) sa trenutnih cca 200 stanovnika. To je mjesto gdje tri generacije obitelji Antunović, Josip i Nena, Milo i Jasmina i petogodišnji Josip, žive, gaje i čuvaju ljubav prema korijenima, rade i stvaraju. Prepoznatljivi, uzorni i gostoprimljivi Antunovići žive isključivo od svog rada. Plantaže vinograda, maslina, badema zatim farme krava, koza, ovaca, magaraca (tovara) te uzgoj ratarskih kultura zaokružen je kroz proizvodnju hrane. Spajanjem tradicije i iskustva, tradicionalno uređeni prostor konobe sa ponudom hrane iz vlastite proizvodnje i izgrađeni luksuzni apartmani, Antunovići su osmislili novu turističku ponudu poluotoka Pelješac.

Nakon smještaja u apartmanima Agroturizam Antunović večernje druženje uz degustaciju delikatesa hrane i pića posluženih u Konobi Antunovića.

Naredni trodnevni jutarnji sati su bili vrijeme provedeno u vinogradima pri biranju grožđa. Nastavak dnevnih aktivnosti bilo je upotpunjen obilascima zanimljivosti Pelješca i okruženja. Neizostavni prolazak kroz vinski tunel kojim je spojen kontinentalni dio otoka sa južnom stranom. Prokopan polovinom 19 vijeka radi skraćenje puta grožđa i vina uz pokušaj poboljšanja klime unutrašnjosti poluotoka, kupanje u moru na plažama, Vučine – Žuljana, Borak, Orebić, Drača uz spektakularne zalaske sunca na plažama i iznad mjesta Dingač. Sve to i mnogo još su bili sadržaji koji su ostavili neizbrisiv trag ljepote spojene kroz ljude i prirodu Pelješca . Po povratku u večernjim satima nastavljano je druženje uz degustacije delikatesa hrane spravljene sa ljubavlju servirane uz vina u Konobi Antnović.

Subota, 07. okrobar 2023. godine planiran je za uspon na vrh Sveti Ilija (961 mnv).

Aktivnosti započinjemo u ranim jutarnjim satima, vozimo se prema naselju Orebić, lokacija Urkunići (cca 110 mnv) što je početna tačka uspona prema vrhu Sveti Ilija (961 mnv). Staza prema vrhu u prvom djelu vodi vijugavim usponom kroz šumu. Izlaskom iz šume prolazimo dio kamenom popločanom stazom koja je izgrađena u vrijeme Austo-Ugarske monarhije. Staza nas dalje vodi prema vrhu Vižanjica (454 mnv). Prije vrha zavija sjevernom stranom ispod vrha Kabal (629 mnv). Serpentinama vodi kroz šumu djelomično uz kamene litice sa kojih se pružaju vidici prema moru, Korčuli i Orebiću . Prolazi djelove strmog kamenog sipara zatim ispod južne strane vrha Sveti Ilija nastavljajući kroz zaravanjeni dio prema planinarskom domu, koji se nalazi na izlazu iz šume na nadmorskoj visini cca 800 m. Domom gazduje PD Sveti Iija iz Orebića. Kameni objekt je prvobitno sagrađen 1908 godine od strane Nadvojvode Karlo von Habsburg, za potrebe lova na čaglje (divlji pas), obnovljen na stogodišnjicu izgradnje 2008 godine. Nakon odmora, dalji put prema vrhu vodi stazom kratko kroz borovu šumu a zatim kroz krašku golet, obraslu travom i niskom planinskim ljekovitim biljem. Vrh Sveti Ilija je obilježen kamenom pločom sa natpisom i drvenim križem usađenim u ozidanu gomilu kamena. Na vrhu zatiču se temelji Kapelice Svetog Ilije sagrađene u 17 vijeku i porušene čestim udarima gromova. Zbog tog fenomena vrh je po legendi nosi i naziv Perunovo brdo, po starom slavenskom bogu Perunu. Postoji još narodni naziv za ovaj vrh, Zmijsko brdo /Mons Vipera/ zbog prisustva velikog broja zmija u ljetnom periodu.

Sa vrha se pruža pogled na veći dio poluotoka, susjedne otoke sjeverno Hvar i masiv Biokovo, na jugu na otoke Korčulu, Mljet, Lastovo. Prema prikupljenim informacijama pogled sa vrha Sveti Ilija je jedan od najljepših pogleda u cijeloj Dalmaciji. Posjećujemo obližnji vidikovac sa kojeg se pruža pogled na kompletan grad Orebić i južni dio poluotoka.

Sa vrha se vraćamo stazom uspona pored Planinarskog doma u naselje Urkunići povrh Orebića, prelazeći stazu dužine cca 13 km uz savladavanje kumulativnog visinskog usponom nešto iznad 1000 metara i sedmosatnu distancu kretanja.

Odmor uz kafu na obali mora u Orebiću, plaža i kupanje uz obilazak zanimljivosti starog djela grada. Povratak do naselja Kuna Pelješka i večernje druženje u Konobi Antunović, uz meni mediteranskih i morskih delikatesa hrane i pića.

Poslednji dan naše avanture planirana je posjeta i obilazak farme Agroturizam Antunović, u kojoj se uzgajaju ovace, koze, krave i magarci (tovari) i gdje se proizvode mliječni i mesni programi hrane. Na tržište sa ove farme plasira se ljekovito magareće mlijeko.

Nakon šestodnevng druženja pozdravljamo se sa vrijednim domaćinima sa obvećanjem i dogovorima za ponovni dolazak i nastavljamo vožnjom do naselja Drače gdje provodimo vrijeme uživajući u toplom suncu i moru.

Povratak započinjemo nešto poslije 15 sati pravcem kretanja Pelješki most- Metković- Mostar- Jablanica- Sarajevo uz povratak u Tuzlu cca 22 sata.

Toplo i nezaboravno gostoprimstvo vrijednih Antunovića, respektabilan uspon na vrh Sveti Ilija uz trodnevnu aktivnost u vinogradu, boravak na nekoliko plaža uz posjete i obilaske zanimljivosti predstavljen je samo jedan dio ljepota koje posjeduje ova destinacija čime su u potpunosti ispunjena očekivanja učesnika.

Ova posjeta poluotoku Pelješac i Antunovićima, kao i sve dosadašnje ostat će duboko urezana u naša sjećanja.

Pelješac i Agroturizam Anutunović su otvoreni, dođite po svoj komad sreće i uživanja.

Do novih avantura kroz prirodne ljepote našeg okruženja,

VAS I PLANINU VOLIM.